ForumSevgisi.Com

  ForumSevgisi.Com > ForumSevgimiz Eđitim Bölümü > Yabancý Dil


Boţnakça Sözlük


Boţnakça Sözlük

ForumSevgimiz Eđitim Bölümü Kategorisinde ve Yabancý Dil Forumunda Bulunan Boţnakça Sözlük Konusunu Görüntülemektesiniz,Konu Ýçerigi Kýsaca ->> Boţnakça Sözlük A abahija - sukneni konjski pokrivač ačik - otvoreno, jasno, slobodno, drsko ad - pakao adet - navika, ...

Kullanýcý Etiket Listesi

Yeni Konu aç  Cevapla
LinkBack Seçenekler Stil

Okunmamýţ 02 Kasým 2014, 12:10   #1
Durumu:
Çevrimdýţý
Cate
Üye
Cate - ait Kullanýcý Resmi (Avatar)
Acimasiz
Üyelik tarihi: 26 Ekim 2014
Ţehir: -sen gittin herkes ölmeye baţladý
Mesajlar: 4.582
Konular: 2467
Beđenilen: 227
Beđendiđi: 168
www.forumsevgisi.com
Standart Boţnakça Sözlük

Boţnakça Sözlük

A


abahija - sukneni konjski pokrivač

ačik - otvoreno, jasno, slobodno, drsko

ad - pakao

adet - navika, običaj

adlatu- savjetnik, pomoćnik.

adžamija- neiskren, nevješt, neupućen, početnik; pridj. - adžamijski.

aga - zemljoposjednik, veleposjednik, gazda

Agarjanin - (pl.) Agarjani, naziv za Turke - po jednom plemenu koje je, prema Svetom pismu, bilo u neprijateljstvu sa Jevrejima, nevjernik.

ahbabluk - od tur riječi; ahbaplik - drugarstvo

ajetul' kjursiju - ajjet iz Kur'ana časnog - uči se na svakom namazu na sedždi

ajluk - mjesečna nadoknada.

akinđija - elitna carska jurišna konjica

alabaš - pjegav po glavi (konj).

alajbeg - viši zapovjednik oblasti u bivšoj Turskoj Carevini.

alaknuti - halaknuti, zagrajati, viknuti.

alaselamet i alahselamet - da ti je bog na pomoći.

alma matter - eng. po pitanju Alme; (nl. de kwestie van Alma)

aman! - uzvik preklinjanja i vapaja: pobogu! za boga! akoboga! oprost! pomoć! milost!

amanet - zavjet, svetinja; predmet, preporuka koja se daje na čuvanje, na povjerenje.

ambar, anbar, hanbar (knjiž.) hambar - drvena zgrada za zrnastu hranu, sanduk za žito i brašno.

anatema (lat.) - prokletstvo

andžar (u knjiž. jez.) handžar - dugi šiljasti ili krivi nož s oštricom s obje strane.

antrešelj - mjesto između dva dijela natovarenog samara.

aramija - (u knjiž. jez.) haramija - razbojnik, bandit; hajduk; lako naoružani vojnik.

ardović (u knjiž. jez.) hardović, dem. od hardov - burence, bačvica.

arhijerej - starješina jereja jedne eparhije u pravoslavnoj crkvi, vladika.

arhimandrit - starješina manastira; najviši sveštenomonaški čin.

arondacija (franc.) - zaokruženje (zemljišta)

arsuz - kao imenica: bezobraznik, arsuzin; kao pridjev: bezobrazan, koji nema stida; (fig). ljut, zločest, zle naravi.

aršin - mjera za dužinu

artikula (u knjiž. jez.) artikl - predmet, stvar, roba u trgovini.

asker - takođe i ašćer - vojska; vojnik.

askerija - takođe i ašćerija - vojska.

asli - sigurno, moguće, upravo, zaista, vjerovatno; sva je prilika.

aspra - sitan, najmanji turski novac od srebra.

ašik - ljubavnik, momak koji ašikuje, zaljubljen.

ašikovanje - voditi ljubavni razgovor, udvaranje.

at - konj plemenite pasmine.

ato-no-to - podrugljiv izraz Davida Štrpca za crkvenoškolsku autonomiju.

aviz - (u knjiž. jez.) hafiz - čovjek koji zna čitav Kuran napamet .

azo - dakle


B

baganeta (u knjiž. jez.) bajonet(a) - dug nož sa dva ili više rezova, koji se stavlja na pušku (napravljen u Bajoni 1840. g.).

bak - bik, junac koji je rasan i služi za priplod. (pridj.) bakovit - jak kao bik, silan, obijesan, žestok.

baka! - (ironično) vidi! pazi!

bakračlija - široke uzengije

balija - pogrdno Turčin, znači i: prost, neuk.

bangav, a, o - debelih stopala, oboljelih nogu čovjek koji hrama.

bantovati - dosađivati, smetati, uznemiravati.

banhof (njem.) - željeznička stanica.

barabar - paralelno, uporedo

bašibozuk, bašibozluk - nedisciplinovana vojska, vojnici koji su se odmećali u pljačku, vojnik nekadašnje neredovne turske vojske.

bašica - prva rakija iz kazana, najjača, najbolja (šljivovica).

baškaluk (tur.) - što je odvojeno; razlika; privatna svojina u nekoj zajednici; odvojena prostorija (za žene u Bosni)

bašuna - janjeća glava; glavurda (kod čovjeka).

baš-čauš - narednik u turskoj vojsci

bataljun, batalijun - (u knjiž. jez.) bataljon - vojna jedinica, dio puka, sastavljena od dvije do četiri čete.

bate - umiljato brate.

bevel (njem.) Befell, - zapovijest, naredba.

begenisati - dopasti se, svidjeti se, zapaziti

beglučiti - raditi za bega, raditi na begluku

belćim - možda, valjda, vjerovatno.

beledija - gradska vijećnica, gradska opština,

beleisati, besleisati se - opskrbljivati se.

beli, benbeli - baš tako, zaista

bena - (pridj.) luda, budala, glupan, glupača;

benast - luckast, glup.

bendati - priznavati, pridavati važnost.

benzer - sličan, nalik.

berat - carski dekret (ukaz, povelja), kojim se dodjeljuju zvanja, odlikovanja, privilegije ili kakva dobra; bukv. "pismo".

berićet - rod, prirod, izobilje.

besleisati - namirivati,

bihuzurli - onaj koji nekoga uznemirava

bilahi - boga mi.

bilmez - glupak, budala; neznalica; nevješt, neupućen čovjek; lijenčina, neradnik.

biljeg - oznaka, nadgrobni spomenik.

birinći, birindži - prvi, najbolji.

birzemanile, birzeman - nekad, u staro vrijeme, ranijih vremena.

bisage - dvije torbe spojene u jednu

bitanga - skitnica, neradnik, nevaljalac.

bivakarce - kao, tobože, uistinu.

blentav - intelektualno zaostao.

blodsinniger Kerl (njem.) - malouman čovjek, blesav, glup.

bojer - bojar, plemić koji je i ratnik; savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Ruskoj carevini.

bojijeh, (gen. pl.) od bolji - (samo u dijasp.) - boljih.

borija - truba.

bos - (st. germ. i nl.) - svežanj, mnoštvo, šuma

bosen - (st.germ. i nl.) -prirodna životna zajednica, biljki i životinja, gdje drveće čini određeni aspekt, šume

bošča - pokrivač za glavu, rubac; stolnjak; platno četverouglastog oblika u koje se nešto zamotava.

božjak - jadnik, siromah; prosjak.

bradva - sjekira sa širokim sječivom, služi za tesanje drveta.

brina - bregovita obala, breščić, uzvišenje, strmina.

brkljačiti - nejasno govoriti, mumljati.

brondati (pokr.) - brundati, mumljati, negodovati.

bugariti - tužiti, jadikovati, naricati, zapjevati.

bujad - vrsta paprati; korov.

bukagije - okov na nogama zatvorenika u tamnici.

bulešika - bula, Turkinja.

buletati - (pokr.) ovjeravati pečatom; pečatom obilježavati drvo koje se može sjeći.

buljuk - četa vojske. U janjičarskoj vojsci buljuk je brojio 100 ljudi; odred, jato, skupina, grupa.

buljukbaša - kod janjičara zapovjednik buljuka, oficir u rangu kapetana; vodnik, zapovjednik jednog buljuka.

buruntija - bujruntija, pismena zapovijest, naredba, odobrenje, ukaz.

busija - zasjeda.


C


cajgnis - svjedočanstvo, uvjerenje.

cesar - ćesar, car (najčešće o austrijskom caru).

civilj - (knjiž.) civil - građanstvo, građanski stalež (za razliku od vojničkog); građanska nošnja: ići u civilu: ići u građanskom odijelu.

consultant - eng. konsultant, savjetnik

crijemuš(a) - biljka iz porodice ljiljana koja se upotrebljava za začin i jelo, zovu je još srijemuž, srijemuža.

Crna kuća - zloglasni zatvor u Banjoj Luci za vrijeme Austro-ugarske i kasnije.

custodia honesta (lat.) - časni zatvor sa izvjesnim olakšanjima i ublaženjima

cvancik - stari austrijski novac od 20 krajcera.

Č


čado - čedo, iz milošte.

čador - šator.

čakarast - onaj koji je raznobojnih očiju.

čalma - platno omotano oko fesa ili koje druge slične kape, saruk, ahmedija.

čalmaš - čovjek koji nosi čalmu.

čatati - čitati, obično molitve u crkvi ili na slavi.

četobaša - zapovjednik čete.

čibuk - cijev sa lulicom na jednom kraju koja služi za pušenje; obično je čibuk dug, a ako je manji pa se može u džep staviti, onda se naziva čibučić.

čimbur - negdje i (čilbur) jelo od jaja, pravi se tako što se jaja razbiju i prže na maslu ili kajmaku bez miješanja. Ako se jaja pri prženju miješaju, dobije se kajgana.

čivit - modrilo (vrsta boje); indigo.

Čitluk-sahibija - aga ili beg, gospodar, vlasnik čitluka (feudalnog posjeda).

čok jaša padiša! - usklik u sultanovo zdravlje: da živi mnogo godina!

čovali - (knjiž.) - čohali, čohan - izrađen, sašiven od čohe.



Ć


Ćaba - sveto mjesto u Meki.

ćatib, takođe i ćatip - pisar, administrativni službenik, činovnik.

ćeif - uživanje.

ćemane - violina.

ćepenak (tur.) - vratanca od dućana ili radionice kojima se gornje krilo diže a donje spušta i podboči, te se na njemu izlaže roba, a trgovac na njemu i sjedi

ćerećli - (prid.) od ćerećeta - vrsta domaćeg pamučnog platna koje je protkano cijelom dužinom osnove svilenim žicama. Te žice mogu biti i pamučne, ali drugačije nego li je osnova.

Ćitab, takođe i ćitap - knjiga; zakon; knjiga koja sadrži vjerska učenja i propise; Kuran; Biblija.

ćevšiti - takođe i ćefšiti - voditi istragu, vršiti uviđaj; vršiti procjenu poljske štete.

ćićulajkan - zvekan, zvrnto, blento, neotesan čovjek.

ćulić - ružica.

ćurak - muški kaput postavljen i opšiven krznom, bunda, kožuh, može biti dugi ili kratki.

ćurčina - (pej.) veliki ćurak.

ćurlik - takođe ćurlika - svirala, frula; glas svirale; glas, cvrkut nekih ptica (jarebica, ševa i sl.).



D

dalkilica - gola sablja

davorijanje - žalosno sviranje ili pjevanje.

dalga - talas, val, bura na moru.

Damaklov mač - opasnost koja uvijek prijeti

denjak - bala, upakovana roba; svežanj, zavežljaj, naramak.

deputacija (lat.) - poslanstvo, skup ljudi koji je izabran i poslan u ime neke organizacije, ustanove i sl. sa nekim zadatkom

dernek - vašar, sajam, narodni zbor; svadba, veselje.

dert - jad, briga, tuga, bol, muka.

Der hervoragenden schriffstellerischem Tatigkeit (njem.) - istaknuta piščeva marljivost

deverati - mučiti se,

devlet - carevina, carstvo, država; car; sreća, zadovoljstvo, blagostanje, rahatluk.

devrije - stražar, čuvar.

dimnica - vrsta poreza, po kući, po ognjištu.

divanana - (u knjiž. jez.) divanhana - prostrano predsoblje (hodnik) na spratu u starim građanskim kućama, bukv. "kuća, mjesto za razgovor i vijećanje", pričaonica.

divit - pernica sa tintarnicom zajedno.

dizgin - kaiš na uzdi za konje

dokundisati - naškoditi, nauditi, doći do grla.

doligati - (pokr.) pjevati treperavim glasom udarajući prstima u jabučicu ili je pomičući gore-dolje.

dova - molitva bogu; blagoslov.

dram - turska mjera za težinu = 3,2 grama.

dumaglija - izvedeno od duman - dim, magla, prašina.

duman - tegoba, problem.

dumanluk - izv. od duman (dim, magla, prašina), briga, zamagljenost misli, kao polusan.

dunjaluk - ovaj svijet, ljudstvo na zemaljskoj kugli; materijalna bogatstva, imetak; ovosvjetska dobra.

duvak - veo.


Đ

đidija - obješenjak, živahan mladić; zanesenjak koji izaziva divljenje, ali i prekor; junak.

đem - žvalja, metalna prečaga na uzdi koja se stavlja konju na usta poprijeko iznad jezika.

đendar - (u knjiž. jez.) žandar - čuvar javnog poretka i bezbjednosti, policajac.

đinđuva - niska od sitnog nakita kod djevojke oko vrata, detalj đerdana.

đoja - tobože, kao biva.





džahili - neznalice

džandrljiv - svadljiv, koji mnogo prigovara drugima.

džefe (tur.) - svađa, galama

džemadbaša, džematbaša - starješina jednog džemata, seoski starješina.

dženem - džehenem, pakao.

dženet - raj.

džonjati - dugo čekati (obično pred nečijim vratima), čekajući dremusati.

džube - džuba, odora, mantija muslimanskih vjerskih službenika obično od crne čohe, zubun.

džumrukčija, ćumrukčija - carinik, trošarinac.

džilit - (arap. đärďd, tur. cilit, cirit) kratko koplje od elastičnog palmina drveta, kojim arapski konjanici vično rukuju i kad su im konji u najvećem trku.

džumadel-ahire, (6 mjesec hidžr. kalendara)

džumadel-ula, (5 mjesec hidžr. kalendara)


E

efendija - gospodin.

eglen - razgovor, zabava u prijateljskom razgovoru, (gl.) eglenisati - eglendisati, razgovarati.

emšerija - sugrađanin, zemljak (iz istog mjesta ili kraja); fig. drug, prijatelj.

eparhija - u pravoslavnoj crkvenoj organizaciji administrativna oblast kojom upravlja eparh, episkop, vladika.

erar - (lat.) državna blagajna; erarni - državni

esapiti - (u knjiž. jez.) hesapiti - misliti, smatrati, računati.

eskortirati - sprovoditi pod oružanom pratnjom.

eškija - odmetnici, hajduci; krijumčarena roba, osobito duhan.

ezijjetiš - zanovijetaš
F


fajda - korist, dobit.

falanga (grč.) - borbeni red teško naoružane pješadije, nekad, u zbijenoj formaciji, slično klinu

farisej (hebr.) - licemjer, prenemagalo; čovjek koji se pretvara

felah (ar.) - ratar

fetva - pravno rješenje ili uputa data u obliku odgovora kako da se riješi izvjesno šerijatsko pitanje.

fiskus - državna blagajna, državna imovina.

fitmija - smutljivka; vragolanka, namiguša; od fitmija izvedeno.

fitmiluk - smutnja, spletka, intriga.

fitr - obavezno davanje siromašnima za vrijeme mjeseca ramazana

forinta - novac u raznim zemljama razne vrijednosti; u bivšoj Austro-Ugarskoj: srebrn novac od dvije krune, srebrna dvodinarka.

fursat - zgoda, prilika, zgodan čas kad niko ne može omesti da se što učini; samovolja kad se kome pruži zgodna prilika.

G


ganiluk - bogatstvo, obilje.

garaz - namjera, cilj, želja; pakost, zloba, pizma, mržnja.

gaveljati - vući se, teturati, teško ići, posrtati.

gazija - heroj, ratni junak, pobjednik, borac za vjeru.

gaziluk - izvedeno od gazija - herojstvo, ratno junaštvo.

gemischte Provinz - izmiješana, zajednička provincija.

gerdan - (u knjiž. jez.) - đerdan, ogrlica.

gerz, ćerz - momak, mladić.

gigijati - podvriskivati, popjevati uz vrisku.

gobelja - polutka, naplatak na točku od kola.

goč - manji bubanj.

god - dan u godini u koji se pominje, slavi nešto, godišnjica, godišnji praznik, blagdan; znak godišnjeg rasta debla, drveta u šumi.

Gordijev čvor - posebno zamršen čvor

grad - (pl.) gradi, stepen, stupanj; u fizici podjeljci ljestvice, skale fizičkih instrumenata; kod Kočića se misli na stepen jakosti rakije.

gradijerati - (u knjiž. jez.) gradirati - izmjeriti stepene (grade) jačine, npr. rakije.

graša - mala, kraća puška.

grov - (u knjiž. jez.) grof, tal. graf - plemićka titula.



H


haber - glas, vijest

hajir - dobro djelo

hajirli - sa dobročinstvom, sa dobrim djelom

hak (tur.) - pravi; onaj dio prihoda u naturi koji su kmetovi morali davati spahiji; plata; račun; vlasništvo.

halal - ono što je vjerski i običajno dozvoljeno, dopušteno; ono što je na pošten način stečeno; oprost, dozvoljeno po šerijatskom zakonu

halaliti - oprostiti; pokloniti.

hamal (tur.) - nosač

hanuma - gospođa.

handžar - dugi šiljasti nož, s oštricom s obadvije strane. Ponekad se tako naziva i kratki krivi mač ili jatagan.

harač - porez iz turskog perioda.

has - carsko imanje; dvorsko imanje.

hastal - sto.

hazna - blagajna, riznica; blago, izvor vode

haznadar - čuvar riznice, blagajnik.

heler (njem. Heller) - stoti dio krune, prema imenu njemačkog grada Halla gdje su ga najprije kovali; danas stoti dio češke krune

hesab - takođe i hesap - račun, broj; procjena.

hi(e)džra (ar.) - odlazak Muhameda iz Meke u Medinu (g. 622. n. e.) ; to preseljenje smatraju muslimani jednim od najvažnijih događaja u početnom stadijumu islama i od tog vremena računaju godine

hizmećar -onaj koji nehumano koristi tuđu radnu snagu, izrabljuje druge...

hizmećarimo - služimo nekome, radimo za nekoga teške poslove

hodža, odža - imam.

hršum (knjiž.) ršum - povika, vikanje na nekoga, razbješnjelost, ljutnja.



I

Ićinći - drugi, (fig.) turska vlast.

idara - izdržavanje, egzistencija, alimentacija; snabdijevanje potrebnim za život.

iftar - večera u danima posta

iladž (tur.) - lijek, iladža - lječilište.

ilika - (pl.) - ilike, rupica ili petlja na odijelu za koju se zakopčava dugme.

indat - pomoć (bilo u novcu, hrani, ljudstvu, vojnoj opskrbi, i sl.).

insan (tur.) - čovjek, čeljade.

interpelacija (lat.) - pitanje upućeno ministru u parlamentu, obično u vezi sa nekim događajem ili procesom; upadica (iz publike govorniku)

intransingentan (lat.) - nepomirljiv, uporan, tvrdokoran

invaterist - vojnik pješak (pješadinac) na odsluženju vojnog roka.

izdihanije - nastupanje smrti.

izhavešćen - polulud

izmećar - takođe i hizmećar - sluga, služitelj.

izor - nagrada (u žitu ili novcu) koja se daje na ime najma tegleće stoke za oranje, najam.

izun - dozvola, dopuštanje, privola, pristanak.

ižinjati - namisliti, smisliti.


J

japija - drveni građevni materijal, građa; tjelesna građa.

jaram - prečka preko rude o kojoj vise teljizi za volove

jarmac - prečka preko rude o kojoj visi teljig (ždrepčanik), mali jaram za jednog vola.

jaspra - uopšte novac, a konkretno sitan turski novac.

javašluk (tur.) - neodgovornost.

jazbec - (pl.) jazbeci - (novoslov.) jazavac.

jazija - pismo, pisanje; natpis, ono što je napisano; u kovanog novca ona strana na kojoj je brojem označena vrijednost (suprotna strana je "tura").

jezuit (lat.) - licemjer, lukavac, vjeroloman čovjek

jedžek - jelo

jolpaz - skitnica, besposličar; raskalašenjak.

junga - mjera za težinu, naročito za maslo i vunu; težina oka i po.

junost - mladost.


K


kabast - velik, krupan.

kabuliti - pristati, prihvatiti; usvojiti.

kadija - sudija

kaima - turski papirni novac (u bivšoj Turskoj carevini).

kajmakam (tur.) - namjesnik; vojno-građanski upravnik grada

kalauz - ključ, pokazivač puta.

kalem - olovka, pero od trstike; mosur, cijev, cjevčica za namotavanje niti, konca, žice; cjepivo, navrtak kojim se voćka oplemenjava; mlada oplemenjena biljka.

kamilavka (novogr.) - kaluđerska kapa, povisoka, tvrda, bez štitnika; (šatr.) službena kapa policajca ili zatvorskog službenika

kanderisati - privoljeti nekog na nešto, skloniti, salijetati nekog da što učini.

kanon - (flam.) top, oruđe

kantina - baraka, krčma, prostor u nekom preduzeću gdje se mogu dobiti hrana i piće.

kanun - običnije kanon - pravilo, propis, mjerilo; crkvena odluka, crkveni zakon; zbir knjiga ili spisa koje je neki autoritet (crkveni sabor) oglasio i priznao kao autentične (Sveto pismo) i koje sadrže pravila hrišćanske vjere i hrišćanskog života.

kapric - kapris, inat, ćud, ćudljivost

karar - zaključak, odluka; stepen; mjera, prava mjera nečem; prilika.

kasap - (tur.) mesar

kasapluk - kasapski, mesarski zanat, mesarenje.

kastile - namjerno, namjernice; iz šale, šaleći se.

katil - ubica, krvnik.

kaur - takođe i kaurin - isto što i đaur, nemusliman, nevjernik; hrišćanin; pokatkad ova riječ označava i katolike ili Latine; (pridj.) kaurski - nevjernički, nemuslimanski.

kelneraj - pregrađen prostor u krčmama i gostionicama u kome stoje čaše, boce, piće i dr.

kereveka, kerefeka - krivina, izmotavanje.

kerica - čipka.

kerkermajstor - tamničar.

kesedžija - onaj koji siječe, koji odsijeca.

keser - takođe i ćeser, vrsta čekića; tesarska sjekira; (pridj.) keserast.

kijamet - (arap. qiyāmä) buna, gungula, vika i galama, zabuna, nepogoda, mećava, napast, nedaće, zlo, smak svijeta, uskrsnuće mrtvih na dan strašnog suda.

klja - (pokr.) žitna bolest, snijet, pada kiša a sija sunce.

kokija - miris; vonj; smrad.

kom - komina od voća, grožđa.

komandant - voj. zapovjednik (grada, tvrđave, vojne jedinice od bataljona naviše, ratne lađe, itd.).

komanda - voj. zapovjedništvo; kratka vojnička zapovijest.

komandijer - (u knjiž. jez.) komandir - zapovjednik čete, baterije, eskadrona, i dr.; vitez, nosilac nekoga višega ordena, npr. "legije časti".

komasacija (lat.) - spajanje manjih poljoprivrednih objekata na različitim mjestima u veće na jednom mjestu; objedinjavanje razbacanih zemljišta

komesija - (u knjiž. jez.) komisija - lica koja treba da izvrše neki posao.

komis - naziv za stvari koje država daje vojniku (rublje, cipele, hljeb itd.)

komjen - dimnjak na brvnari s drvenim poklopcem.

koporan (u knjiž. jez.) koparan - kratak gornji kaput s rukavima (kao dio narodne nošnje); vojnička bluza.

kopren - gusto sito za pšenično brašno.

korpus delikti - lat. corpus delicti, pravno: predmet koji dokazuje krivicu.

krismilisterij - (u knjiz. jez.) krigministerij- ratno ministarstvo.

kršnjak - svaki čovjek koji slavi krsno ime (krsnu slavu); (pokr.) krsno ime; krsni kolač, veliki lonac u kojem se kuha jelo o krsnom imenu, gost na krsnoj slavi.

kruna (lat.) - od 1892. do 1918. novčana jedinica u Austro-Ugarskoj, uvedena poslije forinte (sadržavala 100 filira)

krvarina - odšteta za ubijenoga.

ktitor - kod pravoslavnih Slovena i u srednjevjekovnoj Vizantiji: osnivač manastira, njegov zaštitnik i veliki darodavac.

kumašli - vrsta svile.

kurban - bravče ili goveče koje muslimani kolju na Kurban-bajram; žrtva.

Kurban bajram - muslimanski praznik.

kurdelj - traka, pantljika, vrpca; klin na plugu za koji je zapeta gužva oračica.

Kuršumli han - u Skoplju turski zatvor.

kus - slatki zalogaj; kuß - njem. poljubac

kurvaluk - kurvarstvo, kurvarski život, kurvarski postupak, kurvarenje; pokvarenost, lukavost, neuhvatljivost.

kuvet - snaga, apetit.

kuzolaš - (pl.) kuzolaši, opanci od ovčije kože.

kvartir - stan, sklonište, konak; voj. logor, logorište, vojnički stan van kasarne.
________________
aţkýn ekimi kasýmý olmaz ki.
ýlýk bir ekim sabahýnda,
ayaz bir ţubat akţamýnda,
ya da temmuz güneţinde sevemez miyim seni?
severim, hem de çok!
imza
Alýntý ile Cevapla

Okunmamýţ 02 Kasým 2014, 12:11   #2
Durumu:
Çevrimdýţý
Cate
Üye
Cate - ait Kullanýcý Resmi (Avatar)
Acimasiz
Üyelik tarihi: 26 Ekim 2014
Ţehir: -sen gittin herkes ölmeye baţladý
Mesajlar: 4.582
Konular: 2467
Beđenilen: 227
Beđendiđi: 168
www.forumsevgisi.com
Standart

L

lakomica - žlijeb, jedna od užlijebljenih dasaka u koje udara voda u vodenici i okreće točak koji pokreće kamenje za mljevenje žita.

latifundija (lat.) - veliki zemljoposjed, vlasništvo, spahiluk

lavra - veći, znamenitiji pravoslavni manastir (sveta lavra), koji je sjedište episkopa (Sveta gora, Moskva, Jerusalem).

Lehnstuhl (njem.) - stolica s naslonom.

lemeš - gvozdeni dio pluga koji pri oranju sijeÄŤe zemlju; raonik.

lesperina - stari papir, hartija; augm. i pejor. od lesperica - lespirica - pokr. tanak prozirni komadić, krišÄŤica neÄŤega; takoÄ‘e ljuska, ljušÄŤica.

Lidove novine (ÄŤeš.) - Narodne novine

lijes - šuma; sanduk za pokojnika, pokr. drva, drvena graÄ‘a; drveni dijelovi krova, drvena oprema za oranje, jaram i ralo.

lisast, a, o - obiÄŤno konj ili pas koji ima lisu, bijelu pjegu na ÄŤelu.

lumera - (iskvar.) numera, broj.


Lj

ljesa, lisa - vrata (obiÄŤno od obora ili tora) ispletena od pruća, rešetka.

ljumati - ići pognut, klateći se naprijed.

M

maksumÄŤad - izvedeno od maksum - dijete, nejako dijete, nedorasla djeca.

ma'la - (u knjiĹľ. jez.) mahala - dio grada ili sela, gradska ÄŤetvrt, zaselak; ulica, sokak.

mameluk - pripadnik nekadašnje tjelesne garde egipatskih sultana; pripadnik Napoleonove tjelesne straĹľe; odan sluga koji bez pogovora sluša svaku naredbu svoga gospodara.

manarva - (u knjiĹľ. jez.), manevar - vojna vjeĹľba većeg broja jedinica u ratnoj sluĹľbi; u ratu: sva sredstva kojima je cilj da se oslabi neprijatelj, sem borbe naroÄŤito vaĹľna u tzv. strategiji zamaranja i zbunjivanja protivnika; u opštem smislu: rad koji se izvodi vješto i lukavo, smicalica, ujdurma, spletka, podvala.

maraz - iznutra bolestan.

marivetluk - (u knjiĹľ. jez.) marifetluk - vještina, majstorija; dovitljivost; izmotavanja; smicalica.

marijaš, takoÄ‘e i marjaš - nekadašnji sitan ugarski i turski novac.

martalos - (pl.) martoloz, pripadnik posebnog roda vojske, koja se sastojala od mještana, pješaka i konjanika.

maša - oĹľeg, Ĺľeljezna lopatica sa dugim drškom za vaÄ‘enje vatre i luga iz peći.

mašet - takoÄ‘e mašat i mećit - srednjovjekovni nadgrobni kamen, stećak; nadgrobni kamen uopšte; katkad i kamen uopšte.

mašina - stroj, naprava; lokomotiva.

maškara - šala, ismijavanje, sprdnja, maskirana osoba.

mavez, mafez, mahvez - plavi pamuk, pamuk u boji.

mazgala - otvoreno, razvaljeno mjesto u ogradi.

medekalo - priÄŤalo.

mezarluk - izv. od mezar (grob), groblje.

mezgra - sok iz drveta.

mejtef - ponekad i mekteb - muslimanska osnovna vjerska škola.

mektebihukuk - pravne škole za obrazovanje ÄŤinovnika.

menjaĹľija - menjaĹľa.

merak - naslada, uživanje, ugodno osjećanje, ugodno raspoloženje; strast, uživanje, želja, volja za nečim; melanholija kao posljedica neke pretjerane žudnje, strasti ili čežnje za nečim.

merhamet - samilost, milost, milosrdnost; (pridj.) merhametli - milostiv, mehka srca.

medĹľedija, medĹľidija - turski novac, kovan od srebra, u vrijednosti od 20 groša u doba sultana Abdul-MedĹľida (1844. g.) po kome je i dobila ime.

medžlis - vijeće, savjet, odbor.

meteriz - opkop od zemlje, rov, šanac.

milć - takoÄ‘e mlać, miljć i miljaÄŤ - gradilište, prazno zemljište gdje se moĹľe podignuti zgrada.

milet - narod, nacija.

militer - (zast. pokr. ) - militarac, onaj koji je iz Vojne krajine.

militerija - (zast.) vojska.

mliti - (prez.) - mlim, misliti.

miloduv, (u knjiĹľ. jez.) miloduh - prijatan miris, koji je prijatnog mirisa; selen, biljka iz porodice štitara.

mirija - porez, danak.

misirača, masirača - povrće slično bundevi.

miva - voće.

mizdrak - koplje ÄŤiji bodeĹľ ima bridove (naoluÄŤen je); koplje od bajraka.

molepstvije - kraće bogosluženje u naročitim prilikama.

mrcinjaš - onaj koji jede mrcinu, lešinar.

mrezga - nabor (na haljini ili na licu), nedozrela jezgra oraha.

mrlina, mrljina - tijelo uginule Ĺľivotinje, strvina, mrcina

mrlinaš - izv. od mrlina, mrljina - strvinaš, lešinar.

muharem - naziv za prvi mjesec u godini po muslimanskom kalendaru, vlastito ime.

muhtar, muktar - starješina mahale u gradu; seoski starješina, knez.

mukaet, mukajet - zainteresovan, paĹľljiv, obazriv.

mula - uÄŤen ÄŤovjek, teolog; kadija u većim gradovima; titula koju je sultan dodjeljivao uÄŤenim ljudima kao odlikovanje; titula koja se dodaje ispred imena ÄŤovjeka koji je uÄŤio vjerske škole, pa ma bio i sa manjom spremom, mazgov, mazga.

munasib (tur.) - zgodan, prikladan, povoljan

mundura - mundir, sveÄŤani kaput ili sveÄŤana bluza od uniforme; uniforma, odijelo propisanog kroja.

murećep - takođe i murećef - crnilo, vrsta crnog mastila, tinta.

murtat (tur.) - odmetnik, izdajnik, otpadnik od vjere.

musaveda (tur.) - bijeda, nesreća, napast; kleveta, potvora, kleveta.

musavediti - klevetati.

musali (tur.) - mjesto u prirodi gdje muslimani na otvorenom prostoru zajedniÄŤki vrše izvjesne poboĹľnosti

muselim - sreski naÄŤelnik.

mustapez, mustafez - član pozadinske vojske, pozadinski vojnik, trećepozivac.

mutap - (tur.) mutab, mutaf - pokrovac od kozije kostrijeti; prostiraÄŤ od kostrijeti.

mutesarip, mutesarif - okruĹľni naÄŤelnik, oblasni naÄŤelnik; sinonim za valija.

muzevir (tur.) - spletkar, zlobnik, prevrtljivac, laĹľljivac.

muzerviluk - spletkarenje, zamućivanje.


N

nabodica - (pl.) nabodice, plahovit, prijek čovjek, kavgadžija, svađalica.

nadĹľak - dio starinske bojne opreme; sjekirica na dugom dršku u kojoj je s jedne strane oštrica, a s druge strane ušice (malj) u obliku ÄŤekića.

naero - (u knjiĹľ. jez.) nahero - nakrivo.

nafakali - od tur. rijeÄŤi: nafaka - alimentacija, izdrĹľavanje

nailikan, a, o - nakićen ilikama (đinđuvama).

nakastiti - naumiti, odluÄŤiti se.

nakladati - nagvaĹľdati, govoriti koješta.

nalet - prokletnik; (fig.) Ä‘avo, šejtan; prokletstvo.

naredan - doveden u red, uređen, uredan; pripremljen, pripravan, gotov, spreman.

nasuliti (se) - izmiriti (se), pomiriti (se), nagoditi (se), naravnati (se).

navozito - navodno, prema nekome, kod Kočića podrugljivo.

nazuban, bana, bano - koji ima zub na koga, kivan, neprijateljski raspoloĹľen prema kome.

nijjet - namjera

niks - (njem.) - ne!

nizam - regularna vojska u Turskoj carevini, ustanovljena 1826; vojnik te vojske; red, poredak, raspored.

nođe - (dij.) ondje, tu.

novak - vojnik.

novtati - pretpostaviti, naslućivati, nagađati.

nurija - parohija.


NJ


njukac - cmizdrilo, plaÄŤljivko

O

obataliti - pokvariti.

objesništvo - odvjetništvo (iskrivljeno, kao da vješa narod).

oblanda - (lat. oblata) - okrugla markica od papira za peÄŤaćenje pisama, paketa i dr.; farm. Tanka ploÄŤica od nekiselog pšeniÄŤnog brašna koja sluĹľi kao omot radi lakšeg gutanja lijekova u prahu.

oblaporan -rna, -rno, ohlaporan -rna, -rno - gladan, pohlepan, nezasit, halapljiv, proĹľdrljiv.

obštestvo - opština.

odiva - pokr. udata žena u odnosu na porodicu ili kuću iz koje potiče, udata kćerka, sestra, bratanica i sl.

odžaković - koljenović, plemićkog porijekla, čovjek iz stare, ugledne porodice.

oferta (lat.) - ponuda, molba (npr. za poslom)

ofis – (fr. office, lat. officium) 1. usluga, šluĹľba, soba za stolni pribor u otmjenim kućama; soba u kojoj jede posluga; kuhinjska posluga; kancelarije.

ofis – (eng. office, lat. officium) 2. poslovnica; ured; kancelarija; ekspedicija; biro.

oglu (tur.) - sin

omsica - osoba o kojoj je rijeÄŤ, taj isti.

opotrebiti - postati potrebit, pasti u bijedu, osiromašiti.

ordija - vojska, armija u Turskoj carevini.

oruĹľnik - Ĺľandarm.

ostraguša - starinska puška koja se puni otraga, obrnuto.

osuk - (pokr.) izduĹľena povorka, gomila.

osvještati - (crksl.) posvetiti, izvršiti obred nad neÄŤim.

ovincir - (u knjiĹľ. jez.) oficir - vojnik, svako vojno lice od potporuÄŤnika do generala, odnosno maršala; prid. ovincirski - (u knjiĹľ. jez.) oficirski.


P

paligrap - izokrenuto: paragraf, odjeljak, ÄŤlan (zakona, naredbe, pravilnika, i sl.).

palitiš - izokrenut, (njem. pridj. politisch) - politiÄŤki.

palošina - isto što i pala - sablja, odnosno kratki široki maÄŤ u koga su obiÄŤno drĹľak i korice okovani srebrom.

paluÄŤak - mala livada nepravilna oblika kraj vode.

pametar - ÄŤovjek poznat zbog svoga pamćenja prošlih dogaÄ‘aja, pamtilac; pametan ÄŤovjek; mudrijaš; ÄŤovjek koji biljeĹľi vaĹľne dogaÄ‘aje, ljetopisac; knjiga u koju se biljeĹľe stvari koje se Ĺľele drĹľati u sjećanju; crkv. knjiga u koju su prepisane molitve koje treba znati napamet.

pancijer - (u knjiž. jez.) pancir - grudni oklop od gvožđa ili čelika.

pandurica - pandur, podrugljivo. Prvobitno je pandur bio naoruĹľani sluga i pratilac hrvatskih i slavonskih plemića u XVII i XVIII vijeku; pandur je i vojnik-pješak iz juĹľ. MaÄ‘arske; kod nas: prost i neotesan ÄŤovjek, bezobraznik.

panegirik (grÄŤ.) - hvalospjev, pretjerano hvaljenje

paroh - sveštenik koji je starješina jedne parohije.

parohija - oblast koja se nalazi pod upravom jednog sveštenika, paroha, i ima bar jednu svoju crkvu; doslovan prevod rijeÄŤi.

parusija - dar manastiru za molitvu.

pašalija - pašin ÄŤovjek, ÄŤovjek u sluĹľbi kod paše.

paušal (njem.) - iznos odreÄ‘en otprilike; prosjeÄŤno; paušalista - poreski obveznik koji plaća porez Ä‘uture, bez pojedinaÄŤnog mjerenja

paušalizacija - pravljenje predraÄŤuna, obiÄŤno prosjeÄŤno, ponekad otprilike, od oka.

pećanka - mala puška izraÄ‘ena u Peći.

peksin - neÄŤist, pogan.

Pemac - (pl.) (podrugljivo, iz njemaÄŤkog) Pemci, ÄŚeh.

perušanje - jesenje komušanje kukuruza.

petljaga - petljanje, jalov posao, šeprtljanje.

pezvenek - svodnik, kurvar; pokvarenjak.

pinta - dio rakijskog kotla.

Pirova pobjeda - sumnjiva pobjeda koja ne opravdava pretrpljene Ĺľrtve i donosi više štete nego koristi pobjedniku

pisanija - (pej.) nepotrebno ili rÄ‘avo, loše pisanje, piskaranje; pismo; zast. sakupljanje priloga; prilozi (prema spisku priloĹľnika).

ploska - takoÄ‘e i pljoska - boca spljoštena oblika pogodna za nošenje u dĹľepu ili torbi

podrug - jedan i pola drugoga po veliÄŤini ili po trajanju.

poglavaÄŤ - jastuk, uzglavlje.

poka - pola oke.

polić - posuda od pola litre (za vino) ili pola decilitra (za rakiju).

politisch ungefahrlich - politiÄŤki bezopasan.

polza - korist.

pometenik - stradalnik od mećave.

popasno doba - vrijeme kad je stoka na paši.

popÄŤeto - pop, sveštenik, (ironiÄŤno.)

popišmaniti - predomisliti se pokajati se.

postragija - starinska puška koja se puni pozadi.

Potemkinova sela - prazan sjaj; predoÄŤavanje laĹľnih ÄŤinjenica kao da su istinite

prajs - (njem.) Preis - vrijednost neke stvari izraĹľene u novcu, cijena.

prekada - kaÄ‘enje, prekaÄ‘ivanje groba, osvještavanje groba.

premaknuti - ne roditi, podbaciti.

preteslimiti - predati nešto drugome.

prijestolnik - kotarski predstojnik, sreski naÄŤelnik.

pripašaj - koĹľni pojas u kome su se nosile male puške, noĹľevi i sitne potrebne stvari.

privuza, priuza - konop, uzica sa kojom se vodi stoka.

proesabiti - (u knjiĹľ. jez.) prohesapiti - proraÄŤunati, premjeriti.

pronija (grč.) - zemlja data vojnicima ili duhovnicima da se od nje izdržavaju; nije se mogla naslijediti; pronijar - obrađivač pronije

proštudijerati - (u knjiĹľ. jez.) - prostudirati, prouÄŤiti.

protokol - knjiga za zavođenje akata, (kod Kočića izokrenuto protokol u protokur).

protokolovati - protumaÄŤiti, objasniti.

provikati - poÄŤeti vikati; vrijeme kad ÄŤeljade dozrijeva.

pruĹľljaj volova - duĹľina volova sa rudom i jarmom.

pucer - njem. Putzer - posilni, ÄŤistaÄŤ, onaj koji ÄŤuva ili ÄŤisti cipele.

pulika - (u knjiĹľ. jez.) - publika - svijet; naroÄŤito; gledaoci, ÄŤitaoci, javnost, narod, ljudi.

pusat (tur.) - oruĹľje; konjska oprema;


R

radiš - ÄŤigra, zvrk; Ä‘erdan, gerdan, niska, vijenac.

rahmetli - umrli, pokojni.

raison d'etre (franc.) - razlog postojanja, smisao

rajkan - rajetin.

Raubwirtschaft (njem.) - privredna krađa, pljačka.

ravanluk - ujednaÄŤen konjski hod pri kome se jahaÄŤ ne trucka.

razmititi - razmaziti, razbluditi.

razor - brazda, dio uzorane njive

rebel - buntovnik, odmetnik, lice koje zakonitoj drĹľavnoj vlasti pruĹľa oruĹľan otpor.

redip, takođe redif i redifa - rezervna vojska, rezerva.

regleman - reglman, uredba, pravilnik o vršenju sluĹľbe, odredba, propis, poslovnik.

remunaracija (lat.) - vanredna nagrada, pored redovne plate; honorar, premije

renegat - otpadnik od vjere, naroÄŤito: hrišÄ‡anin koji je prešao u islam; (fig.) otpadnik, odrodnik, izrod, izdajnik.

renta (franc.) - svaki regularno dobijeni prihod od kapitala, imanja ili zemljišta koji od svojih vlasnika ne zahtijeva nikakve preduzetniÄŤke djelatnosti

respekt (lat. respectus) obzir, poštovanje, ugled, uvaĹľavanje, poslušnost, iz poštovanja

respektabilan (lat. respectabilis) koji zasluĹľuje poštovanje, dostojan poštovanja, ugledan, uvaĹľen.

reštiti - zatvoriti.

reunija - (lat. reunion) - sjedinjenje, ujedinjenje; pomirenje, izmirenje; društvo, udruĹľenje; sastanak, skup, zbor.

rezil - osramoćen, obrukan, blamiran, ponižen.

rospija - (perz. rĹ«spÄ«, tur. orospu) ljubaznica; nevaljalica; prostitutka; neposlušna, nevaljala Ĺľena.

rotar - (eng. rotary) ÄŤlan Rotari-kluba

roždanik - knjiga rođenih.

rušpa - takoÄ‘e rušpija - venecijanski zlatnik, cekin.

ruštriti - ruštati, hrskati, mrviti sa šumom.

Ruten - (pl.). Ruteni, Rusin.

S

sadaka - tur. milostinja

saferski, -a, -o - (prid.) - koji se odnosi na Safer (naziv mjeseca septembra).

sahibija (tur.) - gospodin, gospodar, vlasnik, domaćin; pokrovitelj, zaštitnik; u Indiji Evropljanin uopšte;

sakrament - prvobitno sredstvo kojim neko sebi ili drugom nameće izvjesnu obavezu (kapara, kaucija, zakletva, i dr.); u kršÄ‡. crkvama: sveta tajna, naroÄŤito priÄŤešÄ‡e.

salamet - selamet, spas, spasen, i, e - povoljno stanje; pravi put.

salutirati - pozdravljati, pozdraviti; naroÄŤito: pozdraviti po vojniÄŤki.

sapret - dokazati kome (na sudu) da je kriv; pretrpjeti, podnijeti stradanja, kaznu (obiÄŤno u kletvi).

saraorina - rad na izgradnji puta, kuluÄŤenje, nadniÄŤenje.

sarašÄ‡er - knjiĹľ. serasker i serašÄ‡er - glavni vrhovni komandant. Postavljan je u sluÄŤaju rata iz redova vezira. Od njega je bio stariji po poloĹľaju samo veliki vezir, koji je u ratu nosio titulu serdariekrem.

saruk - zavoj oko kape, ÄŤalma.

sÄŤinjati, šÄŤinjati - nakanjivati se, oklijevati, kolebati se.

sebur!, sabur! - strpi se! strpljivost, strpljenje.

sedlenik - dobar konj iskljuÄŤivo za sedlo i jahanje.

sedra - kapnica, siga.

seiriti - promatrati, razgledati, rugati se.

sekser - stari austrijski novac od 20 filira.


serašÄ‡er - vrhovni vojni zapovjednik.

serbez - slobodan, smion, odvaĹľan, slobodno, bez brige, bez straha, neusiljeno.

serbezija - sloboda.

serdar (tur.) - zapovjednik, vojskovođa, vrhovni komandant

serdĹľada - prostiraÄŤ, mali ćilim na kojem muslimani klanjaju namaz; sluĹľi i kao ukras u kućnom namještaju; u obliku je pravougaonika.

sereĹľanin - (pl.). sereĹľani - Ĺľandarm u nekadašnjoj Vojnoj krajini; straĹľar, ÄŤuvar uopšte.

sergija - tur. sergi - skupljanje dobrovoljnih novÄŤanih priloga pred dĹľamijama

serhat - tur. drugo ime za Krajinu

sermija - imovina, imetak; blago, stoka, marva uopšte.

sent - zaviÄŤaj, postojbina, rodni kraj; pravac, strana.

servitug - pravo upotrebe tuÄ‘e imovine u odreÄ‘ene svrhe; pravo na ograniÄŤenje vlasnika u korišÄ‡enju imovine.

sevap - milosrđe.

sikterisati - otjerati uz ljutnju nekog od sebe sa rijeÄŤju ikter! (napolje! gubi se! marš!), maršnuti, otjerati ga na grub naÄŤin.

sindĹľir - lanac.

sinÄ‘elija - diploma ili gramata kojom je episkop postavljao ili utvrÄ‘ivao sveštenika na odreÄ‘enoj parohiji; patrijarška diploma kojom se episkop postavljao ili utvrÄ‘ivao na izvjesnoj eparhiji.

sinekura (lat.) - dobro plaćena služba koja ne zahtijeva nikakav ozbiljan rad

sofra - niski okrugli stol, trpeza, sinija.

sophomore - eng. student 2 god.

sopra - (u knjiĹľ. jez.) sofra, trpeza, sinija.

stanarica - domaćica; stanarka; ptica koja nije selica.

stojbina - (pokr.) zaviÄŤaj, postojbina.

struga - otvor, prolaz na drvenoj ogradi oko kuće, njive, tora; takođe: ograđeno mjesto za ovce na otvorenom prostoru, tor.

strugarica - reduša kojoj je duĹľnost da pomuze ovce u toru.

subaša - nadzornik imanja, onaj koji ubire aginske ili begovske prihode sa ÄŤitluka (feudalnog posjeda); ranije u Turskoj carevini tako se zvao gradski nadzornik.

sudanija - tobožnje suđenje; kod Kočića: ruganje sudu i suđenju.

sudišÄ‡e - sudište, sud, mjesto, prostorija gdje se sudi, gdje sud zasjeda.

suharija - takođe i suvarija - konjanik; konjanik-vojnik, konjanik-žandar.

surgun - progonstvo, izgnanstvo; kao pridjev: prognan, protjeran; gl. surgunisati - protjerati, prognati; u znaÄŤenju surgun upotrebljava se i imenica surgunluk

surutka - teÄŤnost koja ostaje poslije sirenja mlijeka.

suturlija - provalija, ambis, ponor.

Sveta Paraskeva (Sveta Petka) - svetiteljka u pravoslavnom kalendaru na dan 27. oktobra.

svještati - razumjeti, shvatiti, ući u trag.


Š


šaban (tur.) - osmi mjesec muslimanske mjeseÄŤeve godine

šajcati - (pokr.) - šetati se, kibicirati, loĹľiti.

šaporenje - šaputanje, šuškanje, gl. imenica od šaporiti - šaputati.

šÄŤedro - štedro, izdašno, dareĹľljivo; jako, obilato.

šejtan - Ä‘avo.

šenluk - veselje, slavlje uz pucanje pušaka, gl.

šenluÄŤiti - provoditi veselje, slaviti, veseliti se.

šerbet - tur. ţerbet, arap. šärbä; piće od peÄŤenog šećera, sliÄŤno ÄŤaju

šeretluk - budalaština, šala.

šerijat - muslimanski vjerozakon, islamski propis; islam.

šiljeĹľe - jagnje od godinu dana.

škrljak - šešir, klobuk; kod KoÄŤića simbol tuÄ‘ina (Švabo).

škrljaÄŤina - aug. i pejor. od škrljak - šeširÄŤina.

šoca - vrsta starinske vojniÄŤke puške.

Šokac - naziv za katolike-ikavce i katolike uopšte; pokrajinski: seljak, zemljoradnik; prost ÄŤovjek.

šovran - vrsta novca.

štuc - vrsta kratke puške, karabin.

šućur - (arap. šukr, tur. ţükär) hvala Bogu!

šupirati (njem. Schub) - policijski protjerati (u zaviÄŤajno mjesto)

šuša - ovca, koza ili krava bez rogova; (fig.) niko i ništa.

T


tabor - logor, organizovan sastanak.

takum - pribor, servis, kompletna oprema; tuce neÄŤega; onaj dio ÄŤibuka koji se stavlja u usta.

talahi - dio molitve i zakletve kod muslimana: tako mi Boga!

talambas - naroÄŤita vrsta bubnja od tuÄŤa u obliku ÄŤanka ili duboke ćase sa razapetom koĹľom obiÄŤno jarećom. RijeÄŤ talambas ÄŤesto se odnosi i na bubanj uopšte.

teferiÄŤ - izlet, veselje.

tefter - biljeĹľnica, registar, protokol; raÄŤunska knjiga; trgovaÄŤka knjiga dugovanja i potraĹľivanja.

tekija - derviška zgrada, manastir, u kojoj se obavljaju derviški obredi. Svaka tekija ima svoga starješinu, šejha (kaluÄ‘er).

tapija - javna isprava o vlasniÄŤkom pravu na nekretninu.

terkija - zaveĹľljaj opreme (kao što je kabanica) koji se kajiševima priveĹľe za obluÄŤje na zadnjoj strani sedla; dio starije Ĺľenske narodne nošnje, ukrasni privjesak koji visi sa strane o pojasu.

teskera (tur.) - cedulja, list, pismo, pismena dozvola, potvrda, isprava, svjedoÄŤanstvo

teslaisati - zanositi se, ponositi se, praviti se vaĹľan.

testa - (pokr.) gesta, put.

tevabija (tur.) - podanici, drĹľavljani; pristalice, pratnja; porodica

timar (tur.) - briga; feudalno dobro, imanje, posjed

timor - kamenjar, vrlet, golet, prebivalište orlova.

timorina - predio, kraj u kome ima timora, geol. visoki dio zemljine kore, planinski masiv, koji nastaje spuštanjem okolnih dijelova duĹľ rasjeda; mjesto puno visokih, strmih stijena, kamenjar, krš.

tkanica - otkan pojas (u raznim bojama i šarama); materijal od grubo utkane vune (obiÄŤno šarena); vrsta Ĺľenskog pojasa.

tribun (lat.) - vođa naroda, popularan narodni govornik

trmka - kupasta košnica od pruća, vršara, vrša.

trnapiti - hrupiti, nahrupiti iznenada, upasti, ući u kuću.

trze - (pokr.) jagnje koje se vrlo kasno ojanjilo.

tubiti - tuviti, pamtiti, dobro drĹľati u pameti.

tufek - puška, puškar.

tugra (tur.) - sluĹľbeni monogram (na fermanu, na novcu) od sultanovog imena

turkesati - govoriti turski.

tutunluk - cijev kroz koju prolazi dim.



U

uÄŤevina - (nar.) znanje, nauka.

udut - (knjiž.) hudut - međa, granica, područje.

udutlema - carski (turski) akt i ceremonije koje idu uz njega.

ugajretiti - pomoći, zauzeti se.

ukabuliti - pristati na nešto, usvojiti nešto.

ukopacija - okupacija.

ulÄŤek - starinska mjera (za Ĺľito, brašno i sl.) razliÄŤite veliÄŤine.

umesti - umiješati, umetnuti, usuti u nešto; upropastiti, upištiti

umesti se - istrijebiti se.

umjeti, htjeti, znati.

upatan, -tna, -tno, - (pokr.) napaćen, namučen.

uredovan,- vna,- vno - koji se odnosi na ured, kancelarijski, sluĹľben, zvaniÄŤan.

uriktati - udesiti, namjestiti.

uvano - zacijelo, sigurno.

uverÄŤiti, uferÄŤiti - zapaziti, uoÄŤiti.


V


vabrika - (u knjiĹľ. jez.) fabrika - tvornica.

vagabund - probisvijet,

vajda, fajda - korist, dobit.

valija - arap. wali, tur. vali - guverner, carev namjesnik

vakasuz - nevrijeme, nezgodno doba.

vakat - vrijeme.

vakmajstor - narednik u Ĺľandarmeriji.

valahi - tako mi boga! kunem se Bogom!

valija - guverner pokrajine (vilajeta) u bivšoj Turskoj carevini.

valiti, faliti - nedostajati, (po)manjkati.

vamilija - (u knjiĹľ. jez.) familija - porodica.

varica - mješavina pšenice i kukuruza što se kuha uz post, na Varindan.

varićak - drveni sud za žito; žitna mjera.

većil - punomoćnik, zastupnik.

verak - suština, misao, narav, obiÄŤaj.

verdekter - podozrivko, sumnjalica.

verman - (u knjiĹľ. jez.) ferman - sultanov ukaz, sultanova naredba, carska zapovijest.

vildĹľan - (u knjiĹľ. jez.) fildĹľan - šoljica za crnu kafu bez drške.

Viraunin - (dij.) Firaunin, Ciganin.

višeklija - (u knjiĹľ. jez.) fišeklije - koĹľni pojas sa pregracima u kojima stoje naboji, fišeci, municija za pušku.

vitmija - namiguša, smutljivka, vragolanka

vitmiluk - (dij.) (u knjiĹľ. jez.) fitmiluk - smutnja, spletka, intriga.

vorinta - (u knjiĹľ. jez.) forinta - novac u raznim zemljama razne vrijednosti; u bivšoj Austro-Ugarskoj srebrn novac od dve krune; srebrna dvodinarka.

votant - porotnik.

vrajlos - (njem.) freilassen - slobodan.

vrajter - u našim dijal. iskv. njem. rijeÄŤ Gewfreiter - kaplar u austrijskoj vojsci.

vrišak - (u knjiĹľ. jez.) frišak - svjeĹľ.

vrnto - (iron.) budala, blesan.

vruštuk - njem. Fruhstuck - doruÄŤak.

vukara - (u knjiĹľ. jez.) fukara - siromašak, jado, bijednik

vukaran - na, no, (u knjiĹľ. jez.) fukaran - siromašan, jadan, bijedan

vursat, fursat - zgoda, prilika, zgodan ÄŤas kad niko ne moĹľe omesti da se što uÄŤini; samovolja, kad se pruĹľi zgodna prilika.

vuruna - (u knjiž. jez.) furuna - peć; limena peć; zemljana pekara.

vuzle vuzlasto - (u knjiĹľ. jez.) fuzle fuzlasto - nedozrelo, neiskusno mlado momÄŤe, Ĺľutokljunac.

Z


zabrkljaÄŤiti - (šalj.) nar. poÄŤeti brkljaÄŤiti (nejasno govoriti, mrmljati).

zabrslati - poÄŤeti brslati (poÄŤeti brzo i nerazgovijetno govoriti).

zakajtiti - zabiljeĹľiti, zapisati.

zakrpatiti - izderati se, povikati.

zaptija - redar, policajac; policija; gl. zaptiti - drĹľati disciplinu, red; uzdrĹľavati, zadrĹľavati, spreÄŤavati, ustezati.

zaraciti se - odmetnuti se.

zasalampijati - zatalasati, zavitlati.

zastrug(a) - čančić, čanak, zdjelica od drveta sa poklopcem.

zastupiti - ući, zavladati.

zaturkesati - poÄŤeti govoriti turski.

zavozit, ta, to - svojeglav, tvrdoglav, na svoju ruku.

zazor - sramota, stid, sram.

zbitije - događaj.

zefir - topli blagi vjetar; lahor; vrsta tankog platna

zeman - (tur.) doba, vrijeme.

zenćil - bogat, raskošan.

zijamet (tur.) - vojniÄŤki feud s godišnjim prihodom od najmanje 2000 aspri (sitan srebrni novac, novac uopšte)

zijanćerast - , štetoÄŤina, štetoÄŤinast.

ziratiti - obrađivati, ziratan - obradiv.

zorli (tur.) - silan, obijesan; zdrav, snaĹľan; teško, muÄŤno, tegobno; jako.

zort - tur. zort, arap. dart - strah, plašljivost

zubun - gornja haljina od sukna sa kratkim rukavima ili bez rukava; postoji i muški i Ĺľenski.

zulum (tur.) - nasilje, nepravda

zulumćar (tur.) - izv. od zulum, nasilnik, ugnjetač, koji nanosi nepravdu.

zurla - takođe i zurna - vrsta svirale sa veoma jakim piskavim glasom.

zvekan - na svoju ruku, svojeglav.



Ĺ˝


Žanago (zanago) - zaista, odista.

Ĺľezlo - znak vladarske ÄŤasti i vlasti

Ĺľirovan - uhranjen, ugojen, sposoban za parenje.

Ĺľitije - Ĺľivotopis.

Ĺľivolazan - Ĺľivahan.

Ĺľreci - sudci
________________
aţkýn ekimi kasýmý olmaz ki.
ýlýk bir ekim sabahýnda,
ayaz bir ţubat akţamýnda,
ya da temmuz güneţinde sevemez miyim seni?
severim, hem de çok!
imza
Alýntý ile Cevapla
Yeni Konu aç  Cevapla

Etiketler
bosnakca, sozluk

Seçenekler
Stil


Saat: 09:31

Forum Yasal Uyarý
vBulletin® ile Oluţturuldu
Copyright © 2016 vBulletin Solutions, Inc. All rights reserved.

ForumSevgisi.Com Her Hakký Saklýdýr
Tema Tasarým:
Kronik Depresif


Sitemiz bir 'paylaţým' sitesidir. Bu yüzden sitemize kayýt olan herkes kontrol edilmeksizin mesaj/konu/resim paylaţabiliyorlar. Bu sebepten ötürü, sitemizdeki mesaj ya da konulardan dođabilecek yasal sorumluluklar o yazýyý paylaţan kullanýcýya aittir ve iletiţim adresine mail atýldýđý taktirde mesaj ya da konu en fazla 48 saat içerisinde silinecektir.

ankara escort, izmir escort ankara escort, ankara escort bayan, eryaman escort, bursa escort pendik escort, antalya escort,